Studija objavljena u časopisu „The Journal of Nutrition“ obuhvatila je 90.944 odrasle osobe, čije su zdravstveno stanje i navike u ishrani praćeni više od dve decenije. Rezultati ukazuju na to da su ribe bogate omega-3 masnim kiselinama i nesoljeni morski plodovi povezani sa povoljnijim zdravstvenim ishodima, dok kod slanih proizvoda takva korist nije bila podjednako jasna.

Više od 90.000 ljudi praćeno godinama

Istraživači su koristili podatke velike japanske studije koja prati povezanost životnih navika sa pojavom raka, moždanog udara, srčanih i drugih bolesti.

Učesnici su između 1995. i 1998. godine popunjavali detaljne upitnike o svojoj ishrani. Odgovarali su koliko često jedu određene namirnice i kolike su njihove uobičajene porcije.

Pročitajte još:

Posebno je analizirano 19 vrsta ribe i morskih plodova. Istraživači su ih razvrstali na slane proizvode, nesoljenu ribu i plodove mora, kao i na vrste bogate omega-3 masnim kiselinama.

U poslednjoj grupi našli su se losos, sardina, skuša, šnjur, orada i jegulja. Među slanim proizvodima bili su sušena i usoljena riba, sitne sušene sardine i slana riblja ikra.

Zdravstveni podaci učesnika praćeni su do 2021. godine, a naučnike su posebno zanimali ukupna smrtnost i smrtni slučajevi povezani sa bolestima krvnih sudova mozga, među kojima je i moždani udar.

Najbolji rezultati kod ribe bogate omega-3 mastima

Kod žena je umerena konzumacija ribe i morskih plodova bila povezana sa manjim ukupnim rizikom od smrti. Najpovoljniji rezultat zabeležen je u grupi sa višim, ali ne i najvećim unosom, kod koje je rizik bio približno osam odsto niži u odnosu na grupu koja je jela najmanje ribe.

Još jasnija veza primećena je kod žena koje su češće jele masniju ribu bogatu omega-3 kiselinama. Veći unos tih vrsta bio je povezan sa manjim rizikom od smrti od svih uzroka, kao i od cerebrovaskularnih bolesti.

Kod muškaraca nije pronađena ista povezanost sa ukupnom smrtnošću. Ipak, oni koji su jeli više nesoljene ribe i morskih plodova u nekoliko posmatranih grupa imali su niži rizik od smrti usled bolesti krvnih sudova mozga.

Naučnici nisu uspeli u potpunosti da objasne zašto se rezultati razlikuju kod muškaraca i žena. Razmatrani su pušenje, konzumiranje alkohola i druge životne navike, ali nijedan od tih faktora nije pružio potpuno objašnjenje.

Da li je slana riba nezdrava?

Studija nije izdvojila jednu vrstu ribe kao „najopasniju“, niti je dokazala da slana riba sama po sebi izaziva bolest. Ipak, korisna povezanost bila je izraženija kada su iz analize isključeni usoljeni i sušeni proizvodi.

Moguće objašnjenje je veća količina natrijuma, čiji prekomerni unos može doprineti povišenom krvnom pritisku. Autori, međutim, naglašavaju da istraživanje nije dokazalo da je so jedini razlog uočenih razlika.

Zato bi bilo pogrešno zaključiti da svaka sveža riba produžava život ili da slanu ribu treba potpuno izbaciti iz ishrane. Reč je o posmatračkoj studiji koja pokazuje povezanost, ali ne može da dokaže direktan uzrok i posledicu.

Navike u ishrani procenjivane su na osnovu jednog upitnika, pa eventualne promene tokom narednih godina nisu zabeležene. Na rezultate su mogli da utiču i drugi faktori koje istraživači nisu uspeli da izmere.

Kako češće uvrstiti ribu u jelovnik

Za većinu ljudi najjednostavniji izbor su pečena, kuvana ili grilovana riba, uz povrće, krompir ili pirinač. Losos, sardina, skuša i šnjur među dostupnijim su izvorima omega-3 masnih kiselina.

Riba iz konzerve takođe može biti praktičan i povoljniji izbor, ali treba obratiti pažnju na količinu soli. Tunjevina, sardina i skuša mogu se dodati salatama, testenini, sendvičima ili drugim jelima.

Zamrznuti fileti nisu nužno manje hranljivi od svežih i mogu dugo da se čuvaju. Za one kojima smeta izražen miris ribe, ukus se može ublažiti limunom, belim lukom, peršunom, maslinovim uljem ili blagim sosom na bazi jogurta.

Glavna poruka istraživanja nije da treba jesti što više ribe, već da su važni izbor vrste i način pripreme. Prednost bi trebalo dati nesoljenoj i manje prerađenoj ribi, posebno vrstama bogatim omega-3 mastima, dok usoljene proizvode treba konzumirati umerenije.